ÀPI 1 / 5
Te papa haamori no te pureraa tau 2025
(Mai te 31/08 – 07/09)
Te tumu parau : Te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa.
Te taiòraa papa : Eere hoì to ù ra manaò i to òutou ra manaò ; eere hoì
to òutou ra haereà i to ù ra haereà, te nä reira mai ra te Tumu Nui. Mai
te raì nei hoì, e teitei rahi to na i to te fenua ; òia atoà to ù ra haereà, e
teitei ia i to òutou haereà, e to ù ra mau manaò i to òutou ra mau manaò
(Itaia 55, 8 – 9).
Te faaineineraa :
E te mau tamarii a te Tumu Nui e, e te mau tamarii a Mäòhi Nui e,
e tere haamori to tätou i te marae nei, e òre te Tumu Nui e o Mäòhi Nui e
vare. Ia tura e ia faaturahia teie taime no te mea, Te Vai nei te Tumu Nui,
e Te Vai nei o Mäòhi Nui, to tätou nä Metua here. Nä Metua here teie no
teie tau, no teie mahana, no teie fenua, e ua ineine hope roa räua i te
faatupu i te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa o te nünaa Mäòhi. Te anihia
nei tätou ia haapae i to tätou mau manaò rii rau no te mea, mai ta te
Tumu Nui iho e haapäpü mai nei, eere to tätou ra manaò i to na ra
manaò ; eere hoì to tätou ra mau haereà i to na ra mau haereà. Mai te
raì nei hoì, e teitei rahi to na i to te fenua ; òia atoà te mau haereà o te
Tumu Nui, e teitei ia i to tätou ra mau haereà, e to na ra mau manaò, e
teitei ia i to tätou ra mau manaò. Ei hau, ei hau i to tätou âau, i to tätou
manaò, e i to tätou värua e hope roa. Ei hau, e faahau, e faafäite.
Te taùraa :
E to mätou Metua täne i te raì tuatinitini e, ia moà to òe ra iòa. Ia
tae mai to òe ra Hau, ia haapaòhia to òe hinaaro i te fenua nei mai tei te
raì atoà na. Hö mai i te mäa e au ia mätou i teie nei mahana. A faaòre
mai i ta mätou tärahu, mai ia mätou e faaòre nei i ta tei àitärahu mai ia
mätou nei. Eiaha e arataì ia mätou i roto i te tämataraa ; e faaora rä ia
mätou i te ìno. No òe hoì te Hau, e te Mana, e te Hanahana, e a tau a
hiti noa atu. Amene.
Pehe :
Te faataa-ê-raa :
ÀPI 2 / 5
E fäìraa na te päpaì pehepehe e nä ô ra e : Eiaha e mataù i te
faataa-ê-raa. No te mea i faaruè i te tumu, i tupu mai ai te haari âpï. No
te mea i faaruè i te rima metua, i päpü ai te tuuraa âvae o te tama. No te
tamahine i faaruè i te fare metua, i haapeu ai òe i te parauraa e, e
vahine ta òe. No te tamaiti i faaätea i nä metua, i tänehia ai ta òe e terä
pötii. No te taa-ê-raa i te püfenua, i pü mai ai te tama.
E te Tumu Nui e, te tumu o te faataa-ê-raa, òia te tumu o to mätou
ora, e te ora o teie nei ao. Te faataa-ê-raa, ta òe ia ôpuaraa faaora i te
nünaa Mäòhi, e i te mau nünaa atoà o te ao nei. Mai ia òe i faataa ê i te
ano i te matahurahura o teie nei ao, i ìtehia ai te tupuraa hanahana o te
ora, e mai ia òe i faataa ê i te pöuri, i ìtehia ai te tupuraa hanahana o te
märamarama ; a haere atoà mai na òe e faataa ê i te anoano rahi i roto i
to mätou nei oraraa, ia hiti faahouhia to mätou fenua iti i te märamarama
ora o ta òe parau faataa ê. Te faahaèhaa atu nei mätou i mua i to òe
Moà e to òe Tura, o mätou i tiàturi e i faatiàturihia, e pohe mätou ia färii i
ta òe ôpuaraa faaora nä roto i te faataa-ê-raa hinaarohia e òe na. A
faaòre mai i ta mätou hapa, e a faaòre mai i ta mätou tärahu. Mai ia òe i
faatupu i te faataa-ê-raa o te nünaa Iteraèra mai roto mai i te ano o te
faatereraa faatïtï a te Hau Aifiti ; a haere atoà mai na òe e faatupu i te
faataa-ê-raa o te nünaa Mäòhi, mai roto mai i te ano o te faatereraa
faatïtï o te mämü e te haamämü. A tahitià mai i ta mätou ùpu, a färii
aroha mai i ta mätou pure. No òe hoì te Hau e te Tumu Nui i Mäòhi Nui
nei, mai teie nei e a tau a hiti noa atu.
Pehe :
Te faatiàmäraa :
E fäìraa na te päpaì pehepehe e nä ô ra e :Tiàmä, tiàmä, tiàmäraa.
E reo monamona i te vaha o te tahi, e reo maramara i te vaha o te tahi ;
te ùputa o te ora i te hiòraa a te tahi, te ùputa o te pohe i te manaò o te
tahi. Te Atua, te Fatu o te raì e te fenua, eere òe. Te tiàmäraa, te faufaa
moà ia a te Mäòhi, E horoà na te Atua, e faatau aroha na te fenua.
Eiaha e àro i te fenua, eiaha e àa i te Atua. Tei here i te fenua ra, ua
here ia i to na tiàmäraa.
ÀPI 3 / 5
E te Tumu Nui e, te tumu o te tiàmäraa e te faatiàmäraa, òia te
tumu o to mätou ora, e te ora o teie nei ao. Te faatiàmäraa, ta òe ia
ôpuaraa faaora i te nünaa Mäòhi, e i te mau nünaa atoà o te ao nei. Mai
ia òe i faatiàmä i te ano i te matahurahura o teie nei ao, i ìtehia ai te
tupuraa hanahana o te ora, e mai ia òe i faatiàmä i te pöuri i ìtehia ai te
tupuraa hanahana o te märamarama ; a haere atoà mai na òe e
faatiàmä i te anoano rahi i roto i to mätou nei oraraa, ia hiti faahouhia to
mätou fenua iti i te märamarama ora o ta òe parau faatiàmä. Te
faahaèhaa atu nei mätou i mua i to òe Moà e to òe Tura, o mätou i tiàturi
e i faatiàturihia, e pohe mätou ia färii i ta òe ôpuaraa faaora nä roto i te
faatiàmäraa hinaarohia e òe na. A faaòre mai i ta mätou hapa, e a
faaòre mai i ta mätou tärahu. Mai ia òe i faatupu i te faatiàmäraa o te
nünaa Iteraèra mai roto mai i te ano e te faatereraa faatïtï a te Hau Aifiti,
a haere atoà mai na òe e faatupu i te faatiàmäraa o te nünaa Mäòhi mai
roto mai i te ano o te faatereraa faatïtï o te mämü e te haamämü. A
tahitià mai i ta mätou ùpu, a färii aroha mai i ta mätou pure. No òe hoì te
Hau e te Tumu Nui i Mäòhi Nui nei, mai teie nei e a tau a hiti noa atu.
Pehe :
Te mau haereà o te Tumu Nui :
E fäìraa na te Tumu Nui e nä ô ra e : Eere hoì to ù ra manaò i to
òutou ra manaò ; eere hoì to òutou ra haereà i to ù ra haereà, te nä reira
mai ra te Tumu Nui. Mai te raì nei hoì, e teitei rahi to na i to te fenua ; òia
atoà to ù ra haereà, e teitei ia i to òutou haereà, e to ù ra mau manaò i to
òutou ra mau manaò. Te mau haereà o te Tumu Nui, o te aroha ia e te
parau mau, i te feiä o ta na i faaau i te parau, e o ta na i faaìte mai. O te
aroha e te parau mau, ua färerei ia räua ; o te parau tià e te hau, ua
hohoì räua. E tupu mai te parau mau no roto i te fenua, e hiò mai hoì te
parau tià mai te raì mai.
E te Tumu Nui e, te tumu o te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa
o te nünaa Mäòhi, e te mau nünaa atoà o te ao nei. Mai ia òe i faaìte mai
i te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa i te matahurahura o teie nei ao,
tei riro ta òe Rahu ei tupuraa hanahana ; a haere mai na òe e arataì
faahou ia mätou nä nià i te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa
hinaarohia e òe na, te mea anaè ia e hoì faahou mai ai te hau, te maitaì,
ÀPI 4 / 5
e te òaòa i nià i to mätou fenua iti, e i roto i to mätou nünaa iti. Te
faahaèhaa atu nei mätou i mua i to òe Tura e to òe Moà, o mätou i tiàturi
e i faatiàturihia i te reo mona o te tävaimanino, e pohe mätou ia haere nä
nià i te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa hinaarohia e òe na. O
mätou atoà rä i òre i tiàturi i to òe reo Metua e nä ô ra e : To ù ra mau
haereà, o te aroha ia e te parau mau. A faaòre mai i ta mätou hapa, e a
faaòre mai i ta mätou tärahu. Mai ia òe i mäìti i nä maehaa Iteraèra no te
arataì i te nünaa Iteraèra nä nià i te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa
hinaarohia e òe na, a tono atoà mai na òe i nä maehaa Mäòhi no te
arataì i te nünaa Mäòhi nä nià i te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa
hinaarohia e òe na, ia tupu ta òe ôpuaraa faaora i te nünaa Mäòhi i teie
mahana. No òe hoì te Hau e te Tumu Nui i Mäòhi Nui nei, mai teie nei e
a tau a hiti noa atu.
Pehe :
Te taiòraa papa :
Pehe :
Te faaitoitoraa :
Te pure tätarahapa :
Pehe :
Te ôroà a te Fatu :
Pehe :
Te parau faaara :
Pehe :
Te poroì :
E te Tumu Nui e, e mauruuru rahi to mätou ia òe, òe i faaìte
faahou mai ia mätou i ta òe ôpuaraa faaora i te nünaa Mäòhi. Mai to
ÀPI 5 / 5
Värua i faaârepurepu i te Vai i te matahurahura o teie nei ao, i matara ai
te ùputa o te märamarama e te ora ; ia faaârepurepu atoà to òe Värua i
to mätou âau, i to mätou manaò, i to mätou värua e hope roa, ia uruhia
mätou i te värua o te èà o te faataa-ê-raa e te faatiàmäraa hinaarohia e
òe na.
E te mau tamarii a te Tumu Nui, e te mau tamarii a Mäòhi Nui, teie te
poroì ia tätou i teie mahana : Ia Atua te Atua, ia Fenua te Fenua, ia
Taata te Taata. Ua maitaì roa. Mäuruuru.
Aucun commentaire:
Enregistrer un commentaire